Hrvati su na ovu vrstu štednje u potpunosti zaboravili
Imati nešto novaca sa strane uvijek dobro dođe. Hrvati u prosjeku uštede mjesečno oko 77 eura, dok su od njih ipak štedljiviji Nijemci koji uštede oko 280 eura.
I dok je prije bio običaj dolaziti i ubacivati kovanice u kasicu prasicu, danas je situacija ipak ponešto drugačija s obzirom na opcije koje nudi online odvajanje novca.
Ukoliko svaki dan ubacite jedan euro u kasicu, vrlo brzo možete izračunati koliko ćete imati novaca na kraju godine. Ako se uporni i nastavite s time duže razdoblje, poput par godina, možete čak i umnožiti vrijednost svoje ušteđevine vrlo jednostavnom metodom, piše Fenix-magazin.
Koliko imate ako štedite čak 50 godina?
Nema pravila koje govori o tome kad biste trebali početi štedjeti. Djeca u Njemačkoj to uglavnom nauče kad dobiju od svojih roditelja ili djedova i baka koji euro. Ured za skrb o mladima preporučuje da djeca u dobi od 12 do 15 godina dobiju mjesečno između 21 i 39 eura, koji ako se ne potroši može staviti u kasicu prasicu.
Ukoliko štedite primjerice od svoje 15 pa sve do 65 godine i stavite svaki dan po jedan euro, to znači da ćete u 50 godina uštedjeti 18.250 eura. Naravno, zbog inflacije stručnjaci preporučuju da se štednja stavi negdje gdje ima i doprinosa, kao što su primjerice fondovi.
U slučaju da fond ima doprinos od 6 posto godišnje, to znači da će 18.250 eura postat će 112.330 eura nakon 50 godina, a sama dobit će iznositi 94.080 eura.
Što ako dva eura svaki dan odlučite uštedjeti?
Ako se odlučite pak za tu opciju, onda će na kraju godine to iznositi 730 eura. A nakon 50 godina, uštedjet ćete 36.500 eura. U slučaju da fond ima povrat od šest posto godišnje, vaših 36.500 eura postat će 224.661 euro nakon 50 godina. Sama dobit iznosi oko 188.161 eura.
Postoje razni načini štednje, bitno je samo da pronađete onaj koji odgovara najviše vama i vašim okolnostima.